Vlada RH prihvatila prijedlog Odluke o proglašenju Dana sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce 30. kolovoza

Vlada RH na 20. sjednici je prihvatila prijedlog Odluke da se 30. kolovoza proglasi Danom sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce te ga uputila na donošenje Hrvatskom saboru

Prihvaćen je prijedlog da se 30. kolovoz proglasi Danom sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce, a koji su život izgubili na vatrogasnim intervencijama u Republici Hrvatskoj i drugim državama u kojima su u gašenju požara, spašavanju ili drugom vidu organizirane pomoći sudjelovale sastavnice vatrogasnih snaga iz Republike Hrvatske. Nositelj obilježavanja Dana sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce je Hrvatska vatrogasna zajednica.

"Hvala svim vatrogascima na požrtvovnosti proteklih godina, ali i u ovoj zahtjevnoj protupožarnoj sezoni. Sa zadovoljstvom smo u poziciji da Vlada prihvati ovaj prijedlog odluke i uputi ga Hrvatskom saboru", rekao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

Kako stoji u obrazloženju Odluke Vlade, moderno hrvatsko vatrogastvo temelji se na tradiciji dugoj 160 godina u službi sigurnosti građana i imovine tijekom kojih su dobrovoljni i profesionalni vatrogasci iskazali hrabrost i spremnost podnošenja i žrtve vlastitog života kako bi spasili ljude i imovinu od požara, poplava, potresa, pandemija i drugih ugroza. Nažalost, izvršavajući svoju humanu dužnost brojni vatrogasci su izgubili vlastite živote ili su doživjeli ozljede koje svjedoče o težini vatrogasnog zvanja.
 
Uzimajući u obzir pozitivnu svijest građana Republike Hrvatske o osposobljenosti i požrtvovnosti hrvatskih vatrogasaca utemeljenoj i na ljudskim žrtavama, te važnost i uključenost vatrogasnog sustava u sve sfere života, kao i činjenicu da se već ustaljeno i neprekidno od 2008. godine, 30. kolovoza obilježava sjećanjem na Kornatsku tragediju kao i druge pojedinačne obljetnice poginulih i preminulih vatrogasaca na vatrogasnim intervencijama, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je prijedlog Odluke da se 30. kolovoz proglasi „Danom sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce“.

- Zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske koja na ovaj način pokazuje da je prepoznala zahtjevnost vatrogasnog posla i žrtvu koji je svaki vatrogasaca spreman podnijeti kako bi pomogao bližnjem. Na Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici i svim vatrogascima ostaje dužnost čuvanja sjećanja na našu poginulu vatrogasnu braću i sestre. Ova sjednica i ovaj dan će ući u povijest hrvatskog vatrogastva" - rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.
 
Stradavanja vatrogasaca od 2. svjetskog rata
Najstarije sačuvane podatke o stradavanjima vatrogasaca tijekom obavljanja dužnosti postoje od razdoblja Drugog svjetskog rata. Vatrogasci nisu stradavali samo na intervencijama gašenja požara već i prilikom poplava kao i u prometnim nesrećama prilikom spašavanja unesrećenih, ali i u nesretnim slučajevima na vatrogasnim vježbama. U razdoblju od početka Drugog svjetskog rata do 1991. godine zabilježeno je stradavanje 11 vatrogasaca, no pretpostavlja se da je stvarni broj još i veći jer ne postoje pisane bilješke o svim stradavanjima.

U Domovinskom ratu su hrvatski vatrogasci predstavljali treći stup obrane Republike Hrvatske, uz pripadnike Hrvatske vojske i policije. Pod neprijateljskim napadima vatrogasci su gasili požare i spašavali imovinu od Vukovara, Siska, Petrinje, Pakraca, Zagreba, Slunja, Otočca, Zadra, Šibenika pa sve do Dubrovnika, ali i u brojnim drugim mjestima zahvaćenim ratnim zbivanjima. Na intervencijama tijekom Domovinskog rata ukupno je poginulo 20 vatrogasaca.

Kao najteže događaje za hrvatsko vatrogastvo u Domovinskom ratu pamtimo stradanja grupa vatrogasaca na koje su agresorske snage ciljano djelovale prilikom obavljanja dužnosti kod Dubrovnika 1991. godine u kojem su živote izgubili Niko Mihočević, Andro Savinović i Teo Paskojević iz Profesionalne vatrogasne jedinice Dubrovnik, te kod Šibenika 1993. godine u kojem su živote izgubili Goran Kuvač, Nikola Klarić, Joso Paić i Milenko Polimac iz Vatrogasne postrojbe PU Šibenske. Tijekom agresije na Vukovar 1991. godine prilikom obavljanja dužnosti ubijeno je ili odvedeno u zarobljeništvo i ubijeno sedmoro pripadnika Profesionalne vatrogasne jedinice Borovo i Vatrogasnog saveza općine Vukovar, a to su Stevo Zvijerac, Đuro Ragač, Siniša Malecki, Stjepan Terzić, Željko Tucić, Ivica Kuprešak i Stjepan Kaposta. Za vrijeme agresije na Osijek 1991. godine na dužnosti su poginuli  pripadnici Vatrogasnog saveza općine Osijek, Pavle Osvald i Ivica Varga. Prilikom izvlačenja civila 1991. godine u neprijateljskoj zasjedi je ubijen pripadnik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pakrac, Aco Batroluci, a tijekom napada na Petrinju 1991. godine pripadnik Profesionalne vatrogasne jedinice Petrinja, Damir Horvatić. U Slavonskom Brodu je 1992. godine tijekom izvršavanja zadaće poginuo pripadnik Vatrogasne postrojbe PU Brodsko - posavske Andrija Divić.

U Domovinskom ratu je stradala i vatrogaskinja Marija Šarić, koja je poginula prilikom napada na vatrogasni dom u Županji u lipnju 1992. godine.
U postrojbama Hrvatske vojske ili kao službenici Ministarstva unutarnjih poslova te kao civili poginulo je 279 pripadnika vatrogasnih organizacija dok su pripadnici Vatrogasnog saveza općine Osijek Ivan Ivanuš i Mirko Šimunović preminuli nakon rata od posljedica stradavanja na intervencijama u Domovinskom ratu.

Stradanja vatrogasaca nastavila su se i na vatrogasnim intervencijama nakon Domovinskog rata, te su tako  prilikom intervencija preminuli Stjepan Ferenđa iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Novi Marof 1995. godine, Živko Lebec iz Vatrogasne postrojbe Garešnica 2000. godine, Anton Bulić Nino pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Pula 2002. godine, Delzi Ladavac pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Pazin 2003. godine, Edo Surina iz Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke te Ivan Bet pripadnik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Česma 2005. godine.
 
Kornatska tragedija
Uz prethodno navedena stradavanja posebno se ističe Kornatska tragedija koja se dogodila 30. kolovoza 2007. godine kada je prilikom gašenja požara na otoku Velikom Kornatu smrtno stradalo 12 vatrogasaca. Živote su odmah izgubili njih šestorica, Dino Klarić, Ivica Crvelin i Ivan Marinović iz Javne vatrogasne postrojbe Šibenik, Marko Stančić iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Tisno, Gabrijel Skočić te Hrvoje Strikoman iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vodice dok su zbog teških ozljeda u narednim danima preminula još šestorica vatrogasaca, Marinko Knežević iz Javne vatrogasne postrojbe Šibenik,  Ante Crvelin, Tomislav Crvelin i Josip Lučić iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Tisno te Karlo Ševerdija i Ante Juričev Mikulin iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vodice. Teško je ozlijeđen Frane Lučić. Potrebno je napomenuti da je dan prije Kornatske tragedije na Hvaru preminuo Marinko Jurić, pripadnik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Stari Grad.
Kornatska tragedija je najveća mirnodopska nesreća koja je pogodila hrvatsko vatrogastvo, ali i Republiku Hrvatsku.
 
Nakon Kornatske tragedije, uz velike napretke vatrogasnog sustava, ali i uz sve veće izazove koji stoje pred vatrogasnim sustavom, nažalost, nastavila su se stradavanja. Tako su na intervencijama smrtno stradali Branimir Alfonzi iz Javne vatrogasne postrojbe Opatija 2012. godine, Stjepan Malus pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Petrinja 2018. godine, Ivan Galeković pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Grada Velika Gorica 2019. godine, pripadnik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kustošija Davor Kovačić 2020. godine, Goran Komlenac iz Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci 2022 godine, a posljednji u nizu smrtno stradalih je Zvonko Drmić iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Tovarnik koji je preminuo za vrijeme sanacije  posljedica olujnog nevremena 2023. godine.




 

Pisane vijesti | Hrvatska vatrogasna zajednica