NA DANAŠNJI DAN: Konstituirajuća sjednica Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice

Nakon dugogodišnjih priprema, na današnji dan 1876. godine, održana je konstituirajuća sjednica Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice, prve hrvatske krovne vatrogasne organizacije.

U drugoj polovini 19. stoljeća u tadašnje hrvatsko društvo iz srednje Europe dolaze ideje modernog ustroja vatrogastva. Vatrogastvo temeljeno na dobrovoljnom udruživanju građana, pokazalo se puno efikasnijim od drugih organizacijskih oblika. Ne samo da dobrovoljna vatrogasna društva postaju temelj protupožarne zaštite u velikom broju gradova i sela, već su uopće temelj društvenog života u mjestima u kojima djeluju.

Prvo dobrovoljno vatrogasno društvo je osnovano 1864. u Varaždinu, a prva profesionalna vatrogasna postrojba 1863. u Rijeci. Ideja dobrovoljnog vatrogasctva brzo se širi, pa je već 1865. godine osnivano dobrovoljno vatrogasno društvo u Sisku, potom u Otočcu, Ludbregu, Zagrebu, ali i manjim mjestima poput Hrženice. Ta novonastala društva je trebalo povezati, kako bi hrvatski vatrogasci djelovali prema istim pravilima, koristili jednobraznu opremu i lakše promovirali ulogu vatrogastva u društvu.
 
Od ideje do zajednice
Ideja o povezivanju vatrogasnih društava u zajedničku organizaciju krenula je iz Varaždina 1871. godine. Prvi konkretni sastanci po pitanju stvaranja krovne hrvatske vatrogasne organizacije održani su u Sisku 1873. godine. Pripremljena su pravila zajednice koje je Kraljevska hrvatsko-slavonsk-dalmatinska zemaljska vlada potvrdila 18. siječnja 1876.  Na današnji dan 1876. godine održana je konstituirajuća skupština Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice. Za prvog predsjednika izbaran je Gjuro Sjepan Deželić, nadvojvoda zagrebačkog  dobrovoljnog vatrogasnog društva. Na ovoj dužnosti ostaje do smrti 1907. godine. Na konstituirajučoj sjednici Deželić je rekao okupljenima:

“Nikad, gospodo, liepše misli ni težnje od ove, da stupimo u slogu; jer slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvari, a nam upravo vatrogascem treba složnar ada, da se uzmognemo ljudski oduprieti pogibeljnu neprijatelju imetka i blagostanja našeg ne baš bogata naroda.”
 
Temelji modernog hrvatskog vatrogastva
U ovom razdoblju nastaju elementi koje još danas poznajemo u hrvatskom vatrogastvu. Deželić 1882. godine piše “Obučevnik za dobrovoljno vatrogasce”, čime počinje povjest vatrogasnog izdavaštva u Hrvatskoj. Prvi stručni vatrogasni tečaj održan je 1891. u Zagrebu. Veliku ulogu u prenošenju vatrogasnog znanja ima pokretanje prvih vatrogasnih časopisa, “Vatrogasca”, potom i “Vatrogasnog vjesnika” 1896. godine,  koji, uz samo kratki period šezdesetih godina prošlog stoljeća, izlazi do danas. Pokretanje vlastitog časopisa i stručne literature, je veliki uspjeh u društvu u koje tek dolaze moderna gospodarske stremljenja, a stanovništvo je mahom nepismeno. Ovdje je vidljiva i velika uloga vatrogastva u promicanju narodnog jezika u vrijeme mađarizacije i germanizacije.

Istovremeno, čelništvo HSVZ-a radi na propisima o zaštiti od požara, s konačnim ciljem uvođenja zakona koji bi regulirao vatrogastvo na području tadašnje Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Uz inzistiranje na jedinstvenom sustavu vježbi, HSVZ stvara vlastiti sustav oznaka dužnost i varogasnih odlikovanja.
 
Novi ustroj, isti cilj
Hrvatska vatrogasna zajednica nastavlja djelovanje u svim državnim sustavima od osnutka HSVZ-a do danas. Iako je mijenjano njeno ustrojstvo i ime, cilj je ostao isti - promicanje vatrogastva kao bitnog elementa za sigurnost građana u modernom društvu. Hrvatska vatrogasna zajednica  danas djeluje kao središnji državni ured za vatrogastvo te nastavlja na promicanju vrijednosti na kojima je zasnovana Hrvatsko-slavonska vatrogasna zajednica davne 1876. godine 

Pisane vijesti | Hrvatska vatrogasna zajednica