Sjednica kooridinacije vatrogasnih zajednica

Slika /arhiva/multimedia/old/publish/CAM00448.jpg

14. studenog 2014. godine u Kanjiži (Srbija) održao se sastanak vatrogasnih zajednica Srbije, Bosne i Hercegovine (Vatrogasni savez Republike Srpske), Hrvatske i Slovenije. Hrvatsku vatrogasnu zajednicu su predstavljali Stjepan Ptiček, zamjenik predsjednika HVZ, Teodor Fricki, počasni predsjednik HVZ i Mario Starčević, tajnik OTS-a.

O domaćinu
Općina Kanjiža broji oko 25.000 stanovnika, uglavnom poljoprivrednika. Vatrogasna zajednica grada Kanjiže broji 10 dobrovoljnih vatrogasnih društava, te je jedna od vodećih u pogledu članstva i opremljenosti vatrogasnom tehnikom u Vojvodini.
Arhivska građa
Raspadom Vatrogasnog saveza Jugoslavije nije se vodila briga o očuvanju njegove arhivske građe, te ne postoje službeni zapisi o primopredaji. Istaknuto je, da je potrebno trajno zabilježiti djelovanje Vatrogasnog saveza Jugoslavije, kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu. Prvenstveno je potrebno utvrditi mogućnosti da se barem dijelovi građe pronađu. Cilj je da i buduće generacije imaju pravo saznati nešto o svojoj zajedničkoj vatrogasnoj povijesti. Zaključeno je, da se radi o povijesnoj, kako i znastvenoj važnosti, te ne postoji želja da se dislocira arhiva, nego da se uredi i na prikladnom i odgovarajućem mjestu spremi.  
O potrebi prekogranične suradnje
Sudionici savjetovanja potvrdili su potrebu jačanja prekogranične suradnje, budući nesreće i civilizacijske i prirodne nepogode ne poznaju granice. 
Doboj, Šamac i Bijeljina bili su u BIH u poplavama tijekom 2014. godine posebno ugroženi, a vatrogasci nisu bili opremljeni odgovarajućom specijalnom opremom. Posebno je izražena potreba nabave pumpi velikih kapaciteta (preko 20.000 l/min).
U Sloveniji sve općine imaju planove postupanja kod katastrofa i civilizacijskih i prirodnih nepogoda. Kod nesreća s ledenom kišom u 2014. godini iskazala se potreba za velikim brojem strujnih agregata, kojih je zbog prethodno utvrđenih procedura nabavljeno oko 150, s tim da je najveća pomoć u kratkom roku došla iz Austrije. Trajanje angažmana vatrogasnih snaga je bilo oko 330.000 sati rada s direktnim troškovima angažmana vatrogasaaca od 1,1 milijuna EUR-a.
Hrvatska vatrogasna zajednica je prikazala kratak presjek događaja na poplavama u Županjskoj posavini, te je predložila, da je za potrebe sprječavanja i efikasnije sanacije posljedica velikih katastrofa (kao što su poplave) potrebno intenzivirati prekograničnu suradnju svih odgovornih institucija.  Istaknuto je, da je Republika Hrvatska pružila pomoć susjednim zemljama (Srbiji, Bosni i Hercegovina) kod katastrofalnih poplava u 2014. godini,  unatoč tome što su vlastite operativne snage bile također jako opterećene zbog poplava. Pokazalo se, da su najmasovnije i najmotiviranije snage bile upravo vatrogasci, te se očekuje, da javne ustanove u sklopu svojih aktivnosti u budućnosti vode brigu i o opremanju vatrogasaca i njihovom institucionalnom uključivanju u njihove planove i procedure.
Potrebno je razmotriti mogućnost kandidiranja na EU-projekte kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj i međudržavnoj razini. Svi nacionalni vatrogasni savezi u kratkom roku trebaju razmotriti mogućnosti kandidiranja na nacionalnoj razini, a cilj je nabaviti vatrogasnu tehniku i opremu koja će se moći međusobno nadopunjavati u regiji kod velikih nesreća i katastrofa. U tom pogledu će se napisati pismo namjere-protokol o suradnji.
Sljedeća sjednica održat će se krajem svibnja 2015. godine u Baru, Crna Gora.

Mario Starčević



Hrvatska Vatrogasna Zajednica