Vatrogasno operativno središte – zadaci i djelokrug rada

Pripajanjem svih poslova iz djelokruga vatrogastva Hrvatskog vatrogasnoj zajednici, od početka 2019. godine unutar nje djeluje i Vatrogasno operativno središte. Istražili smo kako izgleda prosječan radni dan njihovih djelatnika te koji su sve njihovi zadaci.

Ukidanjem Državne uprave za zaštitu i spašavanje, od 1. siječnja 2019. godine Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) preuzela je sve poslove iz vatrogasnog djelokruga rada. Time je HVZ-u pripojen Sektor za vatrogastvo, Državne intervencijske postrojbe (DIP) u Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku kao i Vatrogasno operativno središte (VOS).
Koji su zadaci VOS-a te kako izgleda prikupljanje podataka o vatrogasnim intervencijama na jednome mjestu, istražili smo u njihovom sjedištu koje je od siječnja ove godine smješteno na novoj lokaciji na Ksaverskoj cesti. VOS provodi poslove operativnog dežurstva 24 sata dnevno. Tijekom ljetnih mjeseci sjedište VOS-a dislocira se u Situacijsko operativno središte smješteno u Divuljama i ostaje tamo do kraja požarne sezone.
„Rad je organiziran u smjenama 12 - 24 -12 - 48, a u VOS-u trenutno radi 11 djelatnika, po dvoje u smjeni“, objašnjava Robert Rožić, ujedno i voditelj te dodaje kako je za obavljanje ovog posla nužno vatrogasno predznanje. Naime, VOS prvenstveno služi za praćenje stanja u vatrogastvu te prikupljanje podataka o vatrogasnim intervencijama, a bez poznavanja vatrogastva, podacima se ne bi na pravilan način pristupilo. Svakog dana, smjena koja radi od 7-19 analizira intervencije od prethodnog dana.
Govoreći o zahtjevnosti ovog posla, Rožić objašnjava kako građani ne zovu njih direktno pa nisu po cijele dani zatrpani pozivima, ali je zato jako zahtjevno voditi i raspoređivati vatrogasne snage, osobito tijekom velikih intervencija kao što znaju biti veliki požari otvorenog prostora.

Georefenciranje požara raslinja
Od 2013. godine Vatrogasno operativno središte vrši i georeferenciranje većih ili značajnijih požara raslinja (požari veći od 5 ha, sukladno procjeni vatrogasaca na terenu i/ili požari raslinja u kojima sudjeluju državne snage – zračne ili DIP) na web aplikaciji ZEOS. Tako su lokacije većih požara unesene u sustav, što olakšava daljnju obradu podataka i obradu informacija o požarima u određenim vremenskim razdobljima.
U 2018. godini VOS je georeferencirao 165 požara (kao i jedan u BiH – Zaplanik od 15 ha gdje su djelovale naše zemaljske snage). Od tog broja požara, 131 je u priobalnom, a 34 u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske (slika 1). Smanjenje značajnijih požara raslinja u 2018. godinu u odnosu na 2017. godinu može se vidjeti usporedbom broja georefenciranih požara u 2017. i 2018. godini. U 2017. bilo je georeferencirano 1167 požara (slika 2) u RH sukladno istim kriterijima od kojih je 891 požar zabilježen u priobalnom, a 276 u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske. Usporedbom ovih dvaju podataka pokazuje se i grafički koliko je smanjenje posebno većih požara u 2018. u odnosu na 2017. godinu.

Izvori podataka
Informacije koje se prikupljanju u VOS-u, stižu različitim kanalima. Jedan od njih je putem aplikacije Upravljanje vatrogasnim intervencijama (UVI) koju u ovome trenutku sve županije još ne koriste na jednak način, a Rožić kaže kako su u tome najažurnije Karlovačka i Šibensko-kninska županija. Osim iz UVI-ja, informacije se šalju i putem elektroničke pošte, faksa ili se pak djelatnicima VOS-a javljaju telefonski. Izuzetak je Grad Zagreb za koji se intervencije prate putem aplikacije File Maker Pro.
„Do informacija najbrže dolazimo kada su intervencije na lokalnoj razini ili ako su u njih uključeni pripadnici Državnih intervencijskih postrojbi. Tako je bilo prilikom nedavne intervencije u HE Dubrovnik gdje smo podatke praktički dobivali u realnom vremenu“, kaže Rožić. Poteškoću ovdje predstavlja činjenica da brojke koje VOS zaprima nisu uvijek relevantne u smislu da predstavljaju ukupni broj događaja jer jedan dio postrojbi ne radi izvješća te ih VOS ne zaprima u svojoj bazi. Isto tako, najčešće se radi o izvješćima nakon što intervencije završe tako da su to rijetko informacije u realnom vremenu.
No, zadatak VOS-a nije samo prikupljanje podataka o događajima u kojima sudjeluju vatrogasne snage. On je ujedno zadužen za pripremu i provođenje odluka glavnog vatrogasnog zapovjednika o angažiranju DIP-ova, za dislokaciju vatrogasnih snaga te njihovu koordinaciju. Uz to, djelatnici VOS-a operativno komuniciraju s vatrogasnim zapovjednicima i vatrogasnim operativnim centrima na razini lokalne i područne samouprave. Sudjeluju i u izradi uputa, pravilnika i standardnih operativnih postupaka, kao i prilikom koordinacije aktivnosti kod pružanja međunarodne pomoći u vatrogasnim intervencijama.
Možemo zaključiti kako je VOS, kroz različita ustrojstva i zadaće koje obavlja, postao neizostavan čimbenik u sustavu spašavanja.

Proširenu verziju reportaže možete čitati u novom broju časopisa „Vatrogasni vjesnik“