Hrvatsko moderno vatrogastvo

Novi ustroj, isti cilj

Hrvatska vatrogasna zajednica nastavlja djelovanje u svim državnim sustavima od osnutka HSVZ-a do danas. Iako je mijenjano njeno ustrojstvo i ime, cilj je ostao isti - promicanje vatrogastva kao bitnog elementa za sigurnost građana u modernom društvu. Hrvatska vatrogasna zajednica danas djeluje kao središnji državni ured za vatrogastvo, na čelu s glavnim vatrogasnim zapovjednikom, te nastavlja na promicanju vrijednosti na kojima je zasnovana Hrvatsko-slavonska vatrogasna zajednica davne 1876. godine.
U Hrvatskoj danas djeluje 1768 dobrovoljnih vatrogasnih društava, 33 dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu, 76 javnih vatrogasnih postrojbi i 24 profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu. Postrojbe su povezane u 132 vatrogasne zajednice općina, 65 vatrogasnih zajednica gradova, 29 vatrogasnih zajednica područja te u 21 vatrogasnu zajednicu županija.
Glavnu operativnu snagu vatrogastva čini 28739 operativnih članova dobrovoljnih vatrogasnih društava i 3476 profesionalnih vatrogasaca u javnim vatrogasnim postrojbama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima. Vatrogasci prosječno godišnje na nivou RH zabilježe 30 000 intervencija.
U vatrogasne organizacije su udružena i 29184 izvršna člana, 41139 ostalih članova,  9657 članova vatrogasnog podmlatka te 11629 članova vatrogasne mladeži. 

Što rade vatrogasci?

Primarna zadaća vatrogasaca je gašenje požara na objektima i otvorenom prostoru. Požari objekata predstavljaju opasnost kako u visoko urbaniziranim i industrijaliziranim krajevima RH, tako i na selima. Poseban napor za cjelokupni sustav predstavlja požarna sezona na priobalju, gdje požari ugrožavaju prirodu, ali i naselja te turističke objekte. U hrvatskoj vatrogasnoj povijesti svakako se ističu požarne  sezone 1998. i 2017. godine, koje su zbog žestine požara bile pokretač promjena Zakona o vatrogastvo i cjelokupnog vatrogasnog sustava. 
Vatrogasci interveniraju i u svim vrstama tehničkih intervencija kada je potrebno spašavati ljude prilikom nesreća u kopnenom, zračnom i pomorskom prometu i nesreća na radu. Kod ovakvih intervencija bitna je uvježbanost, koordiniranost i opremljenost postrojbi koji izravno spašavaju ugrožene. 
Vatrogasci su nezamjenjivi kod saniranja posljedica nevremena i poplava, što je posebno bilo vidljivo nakon katastrofalnih poplava u županjskoj Posavini 2014. godine. Prošlogodišnji potresi na području Zagreba i Sisačko-moslavačke županije istaknuli su ulogu vatrogasaca u urbanom spašavanju i sanaciji objekata nakon potresa. Veliku ulogu u sanaciji posljedica potresa imalo su vatrogasci obučeni za spašavanje iz dubina i s visina. 
Uz moderna vatrogasna vozila, vatrogasnu zaštitnu opremu i ostalu opremu potrebnu na intervencijama, veliku ulogu u vatrogastvu danas ima upotreba modernih tehnologija. Tu je potrebno izdvojiti sustave kamera koji služe za detektiranje požara otvorenog prostora te bespilotne letjelice kojima je omogućeno nadgledanje požarišta. Hrvatska vatrogasna zajednica je u posljednjih nekoliko godina razvila niz aplikacija koje vatrogascima olakšavaju djelovanje na intervencijama i općenito u radu postrojbi. 

Uloga vatrogasaca u društvu

Hrvatska vatrogasna zajednica veliku pažnju posvećuje preventivno promidžbenim aktivnostima, s ciljem osvještavanja građana o opasnostima od požara. Svake godine provodi se niz kampanja na temu opasnosti od požara otvorenog prostora i objekata, kroz edukativne filmove, jumbo plakate i podjelu letaka građanima i turistima. Veliku ulogu u ovim aktivnostima imaju vatrogasci u lokalnim zajednicama.
Za promidžbu vatrogasne djelatnosti bitne su javne vatrogasne vježbe i natjecanja, od lokalne do međunarodne razine. Posebno bitan element za budućnost vatrogasaca je rad s djecom, koji uključuje odlaske vatrogasaca u vrtiće i škole i posjet djece vatrogascima. Djeca već sa 6 godina ulaze u sustav vatrogastva kroz natjecanja, gdje stječu osnovna znanja iz vatrogastva i protupožarne preventive, ali i brojne životne vještine. Hrvatske vatrogasne zajednice organizira rad Kampa vatrogasne mladeži u Fažani, koji svake godine u ljetnim mjesecima posjeti više od 1000 djece. 
Dobrovoljni vatrogasci su i dalje glavni nositelji kulturnog života u svojim mjestima. U svojim redovima organiziraju sportske i glazbene sekcije, a vatrogasni domovi su često središte društvenog života u mjestima. Hrvatska vatrogasna zajednica posebno podupire rad vatrogasnih puhačkih orkestara i redovite organizira njihove godišnje susrete. 
Zahvaljujući znanju, motiviranosti, ali i brojčanoj snazi i opremljenosti, hrvatski vatrogasci predstavljaju temelj zaštite hrvatskih građana u svim prirodnim ili ljudskom rukom prouzročenim katastrofama. Svojim djelovanjem na lokalnoj razini, vatrogasci su i dalje temelj društvenog i kulturnog života mjesta u kojem djeluju.