Što vatrogasci rade u slučaju potresa?

I danas je u javnosti prisutna slika da je zadatak vatrogasca isključivo gašenje požara objekata ili otvorenog prostora. Međutim, područje rada vatrogasaca je mnogo šire, a već krajem prošlog stoljeća broj intervencija vezanih uz spašavanje ljudi i imovine je pretekao broj intervencija na gašenju požara. Potresi, kako onaj iz ožujka iz Zagreba, tako i ova serija potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, ponovno su istaknuli ulogu vatrogasaca u izravnom spašavanju ugroženih građana i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda.
- Vatrogasci na području Sisačko-moslavačke županije pogođenom potresom su djelovali prvo na izravnom spašavanju ljudi iz ruševina, gdje smo u suradnji sa svim drugim službama spasili više osoba iz ruševina. Tu posebno treba istaknuti lokalne vatrogasce koji su odmah reagirali. Uz spašavanja osoba iz ruševina, vatrogasci su započeli s aktivnim radom na uklanjanju dijelova građevina koji su predstavljali opasnost za građane, interventnoj sanaciji krovišta, uklanjanju crjepova, osiguravanju ruševnih mjesta te drugim zadaćama u svrhu spašavanja i zaštite ljudskih života – rekao nam je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković te istaknuo da je pravovremena reakcija vatrogasnog sustava na ovo nemilo događanje rezultat pripremnih radnji u vidu obuke i osposobljavanja na svim razinama te da su primijenjena iskustva zagrebačkih vatrogasaca stečena prilikom potresa u Zagrebu.

Obuka vatrogasaca za ovakve situacije
Sve intervencije koje uključuju izravna spašavanja u raznim uvjetima, ali i druge radnje, poput stabilizacije ili uklanjanja opasnih dijelova objekata nakon potresa, u vatrogastvu imaju zajednički naziv tehničke intervencije. Vatrogasci najčešće izlaze na tehničke intervencije u prometu, ali u ovoj godini porastao je broj tehničkih intervencija kod uklanjanja posljedica potresa. Vatrogasci predstavljaju temeljnu snagu za spašavanje u urbanim sredinama, tj. u slučaju urušavanja objekata, pada osoba u okna dizala ili u bunar, i slično.
Već kroz osnovni ispit za stjecanje zvanja vatrogasca u dobrovoljnom vatrogasnom društvu, novi vatrogasci usvajaju prva znanja o tehničkim intervencijama. Također postoje dodatne specijalizacije u rukovanju s alatom za tehničke intervencije.
Posebnu obuku, koja se višestruko isplatila u ovim nemilim događajima, prošli su vatrogasci osposobljeni za spašavanje iz ruševina. Po broju osposobljenih vatrogasaca za ovu specijalnost prednjači Vatrogasna zajednica Grada Zagreba.  
Sukladno Programu rada i Planu osposobljavanja VZGZ od 2009. godine započela je obuka dobrovoljnih vatrogasaca za specijalnost "Spašavanje u ruševinama", kao zajednički projekt VZGZ-a, Ureda za upravljanje hitnim situacijama i Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba. Od tada se Program osposobljavanja provodio dva do tri puta godišnje za po 25 polaznika.
Do sada su za specijalnost Spašavanje iz ruševina osposobljena 52 profesionalna vatrogasca i 604 dobrovoljna vatrogasaca. Za voditelje jedinica osposobljeno je 38 profesionalnih i 16 dobrovoljnih vatrogasca. Osposobljavanje su provodili instruktori iz JVPGZ, specijalisti za spašavanje u ruševinama. Instruktori su završili  II. i III. stupanj obuke spašavanja iz ruševina na tečajevima koje su vodili francuski visoki časnici s višegodišnjim iskustvom u intervencijama spašavanja nakon potresa diljem svijeta. 
- Nakon potresa u Petrinji 29. prosinca 2020. po zapovijedi GVZ upućeni smo u Sisak, a  potom smo prebačeni u Petrinju gdje i dalje radimo na otklanjanju posljedica potresa. Na teren je upućeno 85 spašavatelja sa 22 vozila i svom potrebnom opremom za spašavanje. Do danas je na terenu bilo 330 vatrogasaca u smjenama koji su odradili 450 intervencija. Trenutno je na terenu 30 vatrogasaca s 10 vozila – rekli su nam iz JVP Grada Zagreba o angažmanu na području pogođenom potresom u Sisačko-moslavačkoj županiji. Također su istaknuli da su od početka nove godine, zabilježili preko 1300 intervencija, jer su već načete zgrade u Zagrebu dodatno oštećene novim potresima.Nezamjenjiv dio vatrogasnih postrojbi koje rade na terenu u slučaju potresa su vatrogasni timovi s potražnim psima. Hrvatska vatrogasna zajednica na raspolaganju ima 23 osposobljena i licencirana tima kojeg čine pas i vodič. Ovi timovi su se pokazali nezamjenjivima u prvim danima nakon potresa, kada je trebalo pretraživati urušene građevine u potrazi za zatrpanim osobama.  

Kakvu opremu koriste vatrogasci za saniranje posljedica potresa?
U većini vatrogasnih vozila nalazi se osnovna oprema koja se može koristiti na sanaciji posljedica potresa – sjekire, maljevi, motorne pile, radna užad i slično. Ručne pile, čekići, poluge, ali i čavli, žice, čak i rastezljive folije su samo neki od alata i materijala koje vatrogasci koriste na ovakvim intervencijama. Vozila za tehničke intervencije su opremljena s dodatnim alatima, hidrauličnim alatima, motornim pilama za drvo i beton, električnim alatima, opremom za obilježavanje i slično. Ovakva vozila većinom posjeduju javne vatrogasne postrojbe.
Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba posjeduje vozilo za teška spašavanja u kojem se nalazi oprema za urbano spašavanje iz ruševina. Samo vozilo može opsluživati dva tima za spašavanje u slučaju intervencija spašavanja s visina i dubina te u slučaju teških prometnih nesreća.
Uređaji i oprema koji su raspoređeni na vozilo broje 2000 raznih dijelova. Oprema se može podijeliti u skupine: oprema za probijanje (električne bušilice i čekići za razbijanje, motorne pile za beton i željezo), oprema za razmicanje, podizanje i povlačenje (ručni, električni i motorni uređaji za razmicanje, podizanje i povlačenje, zračni jastuci), oprema za slušanje i određivanje položaja unesrećenih (uređaji za otkrivanje vibracija – Vibrascopi i Vibraphoni, uređaji za praćenje stabilnosti objekata – Wasp), mjerni uređaji (detektori zapaljivih tvari – eksploziometri, detektori otrovnih tvari – toksimetri)  oprema za spašavanje (nosila, daske i oprema za imobilizaciju unesrećenih, torbe sa prvom pomoći, užad, trake za osiguranje, pojasevi za rad na visini, karabineri, sprave za spuštanje i osiguranje, koloture i koloturja, ostala oprema (apsorberi pada, trake, pločice za sidrišta, klinovi i sl.), oprema za podupiranje (drvena građa, Paratech metalni podupirači), oprema za proizvodnju električne energije, ljestve rastegače i sastavljače, platforma za rad na povišenom, oprema za rasvjetu, različiti sitni alat.
Vatrogasne autoljestve su jedan od najprepoznatljivijih simbola vatrogasaca, jer je jedna od zadaća vatrogasaca spašavanje ljudi iz visokih objekata. Ovakva vozila su nezamjenjiva u slučaju uklanjanja ostataka objekata s velike visine. Iako ne mogu služiti kao teški građevinski kranovi, ova vozila olakšavaju vatrogascima dolazak na krov objekta.
Na ovako velikim intervencijama, nezamjenjiva je uloga malih zapovjednih vozila i transportnih vozila koji služe za prijevoz vatrogasaca, opreme, hrane i za sve druge potrebe prema stanju na terenu.

Uže (i kaciga) glavu čuvaju
Sigurnost vatrogasaca na terenu je prioritet. Svi vatrogasci na intervencijama imaju intervencijska odijela, kacige za strukturalne požare, radni opasač sa karabinerom, rukavice te vatrogasne čizme. Dio vatrogasaca koji su dodatno osposobljeni za spašavanje sa visina i dubina ili za spašavanje iz ruševina opremljeni su specijalističkom opremom za spašavanje i rad na visini. Ona se sastoji od spasilačkog pojasa, užadi, karabinera, gurtni, sprava za spuštanje i penjanje po užetu te sprava i sustava za osiguranje od pada s visine. 
Budući da vatrogasci rade na visinama sa skliskim i oštećenim krovovima, a ponekad i lošim vremenskim uvjetima,  postoji velika i realna opasnost od pada. Kako svaka intervencija na koju vatrogasci dođu ima svoje specifičnosti i radnje  koje  trebaju odraditi na visini, da bi spriječili pad s visine, nužno je da se  vatrogasci  osiguraju  pomoću užeta i ostale navedene opreme koristeći usvojena znanja i vještine.  Pravilno osiguranje omogućava vatrogascima siguran rad na visini, smanjuje naprezanja i umor, a samim time povećava se i efikasnost tima koji odrađuje intervenciju – kaže nam Marijo Paluh, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Kutina.

Opasnost od požara i drugih nesreća
Požari su česti pratitelji potresa. U teško oštećenim građevinama može doći do iskrenja električnih vodova te do curenja plina. Zagrebački vatrogasci su u kratkom vremenu nakon potresa u ožujku dobili nekoliko dojava o požarima objekata u gradu. Stoga su na području pogođenom potresom prisutna navalna vozila i auto cisterne s vatrogascima opremljenima za gašenja objekata. Kao primjer navodimo da su vatrogasci JVP Metković prilikom angažmana na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije, imali intervenciju gašenja požara na gospodarskoj zgradi.
Također, u ovakvim situacijama uvijek je prisutna mogućnost intervencija kod prometnih nesreća. Zadatak spašavanja unesrećenih osoba iz uništenih vozila imaju kod nas vatrogasci. Za ove potrebe koriste prvenstveno hidrauličke alate za spašavanje pomoću kojih režu metal, kako bi došli do unesrećenih. U ovakvim intervencijama do izražaja dolazi suradnja s pripadnicima Hitne medicinske pomoći.
Dodatnu opasnost predstavljaju moguće nesreće s opasnim tvarima, bilo u prijevozu opasnih tvari ili u industriji. Iako u ovom zadnjem potresu do ovakvog scenarija nije došlo, vatrogasci su spremni i za ovakve izazove.

Tekst pripremili: Zoran Gorički i Vedran Runjić