Treći dan 14. stručnog skupa vatrogasaca

Panel rasprava na temu “Krizno upravljanje na velikim nesrećama i katastrofama" uvod je u treći dan stručnog skupa

Treći i posljednji dan 14. stručnog skupa vatrogasaca započeo je panel raspravom na temu “Krizno upravljanje na velikim nesrećama i katastrofama” u kojoj su sudjelovali zapovjednik VZ Grada Zagreba Siniša Jembrih, zapovjednik VZŽ Osječko-baranjske Zoran Pakšec, zapovjednik VZŽ Koprivničko-križevačke Zvonimir Habijan, a nositelji panela bili su zapovjednik VZŽ Istarske Dino Kozlevac te Matea Brižić iz HKC-a. Panel raspravom je tematizirana važnost pravovremenog i koordiniranog odgovora u velikim nesrećama i katastrofama, od požara, poplava do potresa i pandemije. 

Zapovjednik Kozlevac istaknuo je kako je za vrijeme pandemije koronavirusom njegov krizni stožer izvrsno funkcionirao te kako su svi načelnici bili izuzetno kooperativni. S druge strane, istaknuo je problematiku pri intervencijama u kojima vatrogasci često moraju djelovati i u onim područjima koja inicijalno nisu njihova domena. Pohvalio je suradnju s ostalim županijama, naglasivši važnost da vatrogasci intervencije od početka do kraja vode samostalno.

U svojem je izlaganju zapovjednik Pakšec naveo je problematiku požara plastike i otpada koji su vrlo rizični na kojima se vatrogasci susreću s brojnim izazovima. Dodao je i kako je razumijevanje za financiranje vatrogastva poraslo tek nakon velikih požara kada se javnost uvjerila s čime se sve vatrogasci susreću te kolika je važnost prevencije i ulaganja u vatrogasnu opremu i obuku.

O dvjema velikim nesrećama koje su posljednjih godina pogodile Zagreb: potres i veliko nevrijeme govorio je S. Jembrih. U svojem se izlaganju dotaknuo problematike dojava budući da velik broj građana i službi istodobno pokušava doći do vatrogasaca te kako im je od velike pomoći bio njihov sustav komunikacije koji su razvili. Istaknuo je kako su komunalne službe poboljšale svoj sustav da se više toliko ne oslanjaju na vatrogasce. Dodao je i kako su zagrebački vatrogasci bili dobro opremljeni ljudstvom i tehnikom i prije potresa, no kako definitivno treba zaposliti dodatan broj ljudi u pozivnom centru koji se prilikom velikih nesreća susreće s velikim brojem istodobnih poziva.

Zapovjednik Habijan je govorio o problemima  s kojima  su se susreli prilikom poplava te je istaknuo da su se susreli s problematikom nedovoljne potpore ostalih službi. Dodao je i kako se u obranu od poplava nakon nekoliko dana uključila i vojska te kako je financijska potpora uslijedila tek nakon što je velika katastrofa izbjegnuta u kojoj su vatrogasci dali svoj maksimalan napor u obrani.

U zaključku je navedeno kako vatrogasci rade izvrstan posao no da i dalje ima prostora za poboljšanje. Kozlevac je istaknuo kako kod izrade zakona o civilnoj zaštiti, vatrogastvo na čelu s HVZ-om kao nadležnim državnim tijelom mora biti u istom statusu kao i ostale pravne osobe poput policija i vojske u okviru sustava domovinske sigurnosti. 
Sustav se u kriznim situacijama mora oslanjati na vatrogastvo kao najbrojniju, najorganiziraniju i  najopremljeniju snagu u sustavu spašavanja ljudi životinja i imovine . “Vatrogastvo raspolaže s velikim brojem zapovjednika i s velikim iskustvom kojim može upravljati sustavom od zapovijedanja do kriznog upravljanja”, zaključno je kazano.

Predavanja i radionice
U nastavku 3. dana stručnog skupa tematizira se i inspekcija u vatrogastvu, zaštita u tunelima i vatrogasne intervencije u tunelima, krizno komuniciranje i komunikacijske vještine, mentalno zdravlje i psihološke krizne intervencije u vatrogastvu te važnost uključivanja građana u zaštitu  od požara šuma. Jedna od tema tiče se i sigurnosnih rizika i preventivne mjere sigurnosti u priobalju, a u povodu 10 godina od otvaranja novog postava Muzeja hrvatskog vatrogastva govorit će se o očuvanju povijesne vatrogasne baštine.
Uz nastavak radionica od prethodnih dana, danas su na redu i radionice korištenja simulatora u edukaciji vatrogasaca i intervencije s opasnim tvarima.

Na radionici o kriznom komuniciranju uvježbavale su se tehnike komuniciranja s medijima za vrijeme kriznih situacija, događaja i generalno, vještina za bolju komunikaciju s medijima. Naglasak je bio na potrebi za medijskim treningom službenih osoba koje su zadužene za komuniciranje s medijima, a veći dio radionice posvećen je analizi specifičnih slučaja s kojim su se vatrogasci susreli u praksi.

Pisane vijesti