Peta obljetnica zagrebačkog potresa

Hrvatsko vatrogastvo, a osobito zagrebački vatrogasci se na petu obljetnicu prisjećaju razornog potresa koji je 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minute pogodio Zagreb i šire zagrebačko područje.

U razdoblju nakon glavnog potresa uslijedio je čitav niz brojnih naknadnih slabijih potresa i podrhtavanja pa tako u nešto više od 24 sata nakon prvog potresa, na području grada Zagreba zabilježeno je 57 dodatnih potresa. Prema podatcima Seizmološke službe i Euromediteranskog seizmološkog centra, najjači je bio glavni potres magnitude 5,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, a najslabiji 2,0.

Potres je zauvijek promijenio vizuru Zagreba i okolice ostavivši iza sebe veliki broj oštećenih višestambenih zgrada, obiteljskih kuća, obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih ustanova, ukupno oko 25.000 objekata, no najveća je tragedija što je odnio i jedan mladi život. Štete od potresa, kakvog Zagreb na pamti od 1880. godine, procijenjena je na 11,6 milijardi eura, što je dvostruko više od procijenjene štete od potresa na Baniji.

Odmah  nakon potresa, prvi na teren su izašli vatrogasci. Stigle su prve dojave o potrebi za angažmanom vatrogasaca na spašavanju građana, gašenju požara u objektima i otklanjanju posljedica potresa. Zbog broja oštećenih objekata, došlo je do zagušenja telefonskih linija te vatrogasci u više navrata pozivali građane da zovu isključivo u slučaju neposredne opasnosti za živote. Na terenu su bile sve raspoložive snage Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba i zagrebačkih dobrovoljnih vatrogasnih društava. 

U samo nekoliko sati profesionalci i dobrovoljci su zabilježili preko 200 intervencija. Uz izravna spašavanja iz oštećenih zgrada, izvlačenja osoba iz stanova i liftova, zabilježene su intervencije gašenja požara trafostanice na Bukovcu, centrale u Draškovićevoj te krovišta u Kozari putevima. Dojava o požarima na bolnicama na Srebrnjaku i u Petrovoj, te na zagrebačkoj katedrali srećom su se pokazale pogrešnima.

Samo do 13. travnja te godine, vatrogasci su odradili 3196 intervencija, što nadmašuje tadašnji godišnji prosjek od 2858. Sanacija je trajala gotovo do ljeta, a JVP Grada Zagreba je zabilježio 4200 intervencija.

"Jedna rečenica zapravo opisuje naše djelovanje u potresu. Nakon preko 30 sati uzastopnog rada, dođem do kolega na terenu i kažem im da ćemo napraviti smjenu. Kolega je na to rekao da ne treba, jer ako je rat, rat je za sve. Tako visok moral, humor, ali i dobri ljudi s kojima smo radili, dali su nam snagu za dalje.", kazao je zapovjednik JVP-a Zagreb, Siniša Jembrih.

Neke od zahtjevnijih intervencija odnosno posebno zahtjevnih akcija u kojima su sudjelovali vatrogasci su bile uklanjanje dijela sjevernog tornja zagrebačke katedrale, podupiranje svodova u Muzeju za umjetnost i obrt, spašavanje Zlatne dvorane Instituta za povijest te podupiranje kora u crkvi u Granešini.

Zagrebačkim kolegama uskoro su se, prema zapovijedi glavnog vatrogasnog zapovjednika Slavka Tucakovića, pridružili vatrogasci iz više županija s vozilima za rad na visini. Stižu ekipe iz Karlovca, Bjelovara, Varaždina, Virovitice, Slunja, Siska, Velike Gorice, Dubrovnika, Krapine, Slavonskog Broda, Slatine, Splita, Rijeke, Osijeka i Varaždina.

Sve ovo se događalo na početku pandemije uzrokovane korona virusom, pa se djelovanje vatrogasaca moralo prilagoditi uvjetima obveznog nošenja maski, održavanja distance i stalnim dezinfekcijama ljudi i opreme.

Iskustvo koje su stekli u zagrebačkom potresu, zagrebački vatrogasci su nažalost pokazali nakon serije potresa koji su krajem 2020. godine pogodili Sisak, Petrinju i glinsko Pokuplje.

"U intervencijama ovakvog tipa i opsega do izražaja dolazi opremljenost vatrogasaca te obuka za spašavanje iz ruševina i za spašavanje iz dubina i s visina. Za vrijeme takvih teških događaja vatrogasci su se pokazali kao glavna snaga sustava domovinske sigurnosti, spremna za intervencije u svim uvjetima kako bi  na najbolji mogući način pomogli ljudima koji su u tom trenutku unesrećeni i svojoj lokalnoj zajednici. Još jednom se zahvaljujem svim zagrebačkim vatrogascima te vatrogascima iz drugih dijelova zemlje koji su došli pomoći, ali i pripadnicima svih žurnih službi, volonterima, djelatnicima gradske uprave i svim građanima koji su pomogli u sanaciji posljedica potresa.", izjavio je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

Pisane vijesti