Održana 8. sjednica Odbora za dobrovoljno vatrogastvo CTIF-a

Hrvatska vatrogasna zajednica predstavila je novi ustroj vatrogastva u Republici Hrvatskoj, provedbu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku, te sustav školovanja i osposobljavanja vatrogasaca s posebnim osvrtom na novo vatrogasno vježbalište u Vučevici, koje će biti otvoreno do kraja proljeća 2023. godine.

U Ljubljani je 13. listopada 2022. godine održana sjednica Odbora za dobrovoljno vatrogastvo Međunarodne zajednice vatrogasnih i spasilačkih službi (CTIF). Sjednici su nazočili predstavnici Austrije, Bugarske, Cipra, Estonije, Finske, Francuske, Grčke, Latvije, Litve, Norveške, Nizozemske, Njemačke, Rumunjske, Slovenije, Slovačke i Hrvatske. Hrvatsku vatrogasnu zajednicu predstavljali su predsjednik Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, načelnik Sektora za vatrogastvo Mario Starčević i Ante Ivanović, predstavnik Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije.

Utjecaj COVID 19 pandemije i inflacija
Za vrijeme pandemije gotovo u potpunosti je smanjen obim osposobljavanja vatrogasaca, tako da su u 2022. godini te aktivnosti u svim zemljama značajno povećane. Zbog povećanog obima broja osoba koje rade od kuće, uočeno je kako je odaziv vatrogasaca za vrijeme pandemije bio značajno veći. U nekim zemljama je bilo obvezno cijepljenje vatrogasaca protiv COVID zaraze, tako da je broj dobrovoljnih vatrogasaca opao do 5% (oni koji se nisu željeli cijepiti). Opasnost od COVID-zaraze još uvijek prijeti i potrebno je pripremiti se za nove uvjete. Također je uočeno smanjenje mentalnog zdravlja (depresivna stanja) zbog smanjene socijalne aktivnosti što se odrazilo i na dobrovoljno vatrogastvo.
Inflacija utječe na značajno povećanje troškova dobrovoljnih vatrogasaca (gorivo, grijanje), tako da u nekim državama traže sudjelovanje nacionalnih institucija za pokrivanje tih neočekivanih troškova. U nekim državama to je ocijenjeno kao gorući problem, koji se brzo treba riješiti. U suprotnom, sustav dobrovoljnog vatrogastva će biti ugrožen u nekim zemljama.
 
EU direktiva o radnom vremenu
Za ispravno postavljanje po pitanju EU direktive o radnom vremenu, predstavile su se neke nacionalne vatrogasne zajednice, kako bi se zauzela osnovna stajališta po ovom pitanju.
           
Litva
U okviru vatrogasnih službi djeluju dobrovoljni vatrogasci. Posebno je potrebna pomoć dobrovoljnog vatrogastva u ruralnim područjima, migracijskim krizama-logistička pomoć (ukrajinska kriza), te žurnom prijevozu pacijenata. Dobrovoljni vatrogasci moraju zadovoljiti osnovne fizičke sposobnosti, koje su postavljene nešto niže nego kod profesionalnih vatrogasaca. Dobrovoljni vatrogasci prolaze teoretska predavanja, koja dokazuju intervjuom, dok profesionalni vatrogasci moraju proći edukaciju od 26 tjedana.
           
Estonija
1940. godine zabranjeno je dobrovoljno vatrogastvo. Tek 2010. godine osnovana je zajednica dobrovoljnih vatrogasaca, koja trenutno broji 117 vatrogasnih postrojbi s preko 3.000 dobrovoljnih vatrogasaca. Plan je da se taj broj poveća na 25.000 članova, na način kako su djelovali prije Drugog svjetskog rata, posebno u ruralnim područjima.  Dobrovoljni vatrogasci po definiciji djeluju na požarima, vremenskim i drugim nepogodama i prometnim nesrećama te intervencijama spašavanja i intervencijama na moru. Za ukrajinsku krizu EU je izdvojio 4,1 milijuna EUR za interventne službe Estonije, te prikupljanje pomoći za ukrajinske žurne službe. Agencija za spasilačke službe,  koja djeluje u okviru Ministarstva unutarnjih poslova, podržava rad profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca.  Agencija godišnje izdvaja 1,9 milijuna EUR za dobrovoljne vatrogasce.
           
Norveška
U Norveškoj je vatrogastvo u nadležnosti lokalne samouprave i vatrogasnu djelatnost obavljaju profesionalni vatrogasci i ugovorni vatrogasci. Nacionalna agencija propisuje programe osposobljavanja. Temeljni tečaj za profesionalne vatrogasce traje 112 sati, a zapovjedni traje 2 tjedna. Propisane su vježbe 40 sati godišnje (20 sati osposobljavanja, 20 sati vježbi). Za vrijeme dežurstva (pretežno vikendom) moraju odmah biti dostupni-boravak kod kuće. Uz fiksnu naknadu temeljem ugovora, plaća se minimalno po 2 sata po  izlasku. Prosječna naknada je 22 EUR po satu (dok se noćni rad plaća dvostruko).  Zahtjevi psihofizičke sposobnosti su isti za dobrovoljne i profesionalne vatrogasce. Procjena psihofizičke sposobnosti nije obvezna izuzev nositelja izolacijskih aparata.
           
Finska
U Finskoj djeluje 112 profesionalnih postrojbi s 4.000 vatrogasaca, 200 ugovornih vatrogasnih postrojbi s 4.000 vatrogasaca, te 491 dobrovoljna vatrogasna postrojba s 11.000 doborovoljnih vatrogasaca.  1,5 godina traje tečaj za profesionalne i 80 sati za dobrovoljne vatrogasce. Psihofizički test se provodi svake godine. Broj vatrogasaca je u porastu, ali je u padu duljina članstva. U budućnosti se treba ustrojiti specijalizirane vatrogasce za različite vrste intervencija.
           
Slovenija
U Sloveniji djeluje 1.341 dobrovoljno vatrogasno društvo s 171.000 članova, od kojih je 36.000 operativnih vatrogasaca; također djeluje 14 profesionalnih vatrogasnih postrojbi sa 650 profesionalnih vatrogasaca. Vatrogasne zajednice djeluju u 17 slovenskih regija s 120 vatrogasnih zajednica za 212 lokalnih samouprava. Gustoća vatrogastva je manja u priobalnom dijelu. DVD-i od šireg značaja ustrojeni su za tehničke intervencije i intervencije u prometu, a kategorizirani su u 7 vrsta obzirom na minimalni broj vatrogasaca i vatrogasne opreme. Vatrogasne organizacije uživaju visoki ugled u društvu, što rezultira zadovoljavajućim obnavljanjem članstva. Dobrovoljni vatrogasci imaju sedam razina temeljnog osposobljavanja, usavršavanja za stjecanje specijalnih znanja, te trajna usavršavanja u koja spadaju vatrogasna natjecanja. Žene u vatrogastvu imaju vrlo važnu ulogu, te 30  posto članstva čine žene.

Mađarska
 Mađarska priprema analizu vatrogastva u podunavskoj regiji. 17. i 18.11. 2022. će u Budimpešti (Mađarska) biti organizirana radna grupa za upravljanje nesrećama za podunavsku regiju, te predlažu da se paralelno održi sjednica CTIF radne grupe Podunavlja, na kojoj bi predsjednici vatrogasnih zajednica Podunavske regije supotpisali ugovor o suradnji.
 
Hrvatska
Hrvatska vatrogansa zajednica predstavila je novi ustroj vatrogastva u Republici Hrvatskoj, provedbu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku, te sustav školovanja i osposobljavanja vatrogasaca s posebnim osvrtom na novo vatrogasno vježbalište u Vučevici, koje će biti otvoreno do kraja proljeća 2023. godine.
           
Iz svega navedenog zaključeno je da veliki broj europskih zemalja vatrogastvo ustrojava na dualnom modu, tj. s profesionalnim i dobrovoljnim vatrogascima. Radi se o stavu država, čije vatrogasne zajednice predstavljaju oko 3,5 milijuna vatrogasaca, u značajnoj mjeri bazirano na angažmanu građana u lokalnoj zajednici. Ako uzmemo u obzir da 7 od deset dobrovoljnih vatrogasaca obnaša vatrogasnu djelatnost uz drugi redovni posao, primjenjivanje direktive 2003/88/EC o radnom vremenu na vatrogastvo, koja regulira maksimalno dozvoljeno radno vrijeme i i minimalno razdoblje odmora, dovelo bi do urušavanja sustava vatrogastva u mnogim državama, tj. porovedba ove zakonske regulative dovela bi do ugrožavanja ukupnog europskog sigurnosnog sustava, koji je dodatno ugrožen klimatskim promjenama i drugim krizama.
Stoga se poziva EU komisija da izuzme sustav vatrogastva iz ove direktive ili da predloži Europsku inicijativu o angažmanu civila.
 
 
 

Pisane vijesti