Održana 2. sjednica Odbora za dobrovoljno vatrogastvo CTIF-a u Trogiru

Dana 5 i 6. studenog 2014. godine održana je u Trogiru 2. sjednica Odbora za dobrovoljno vatrogastvo Međunarodne zajednice vatrogasnih i spasilačkih službi (CTIF-a).

Dana 5 i 6. studenog 2014. godine održana je u Trogiru 2. sjednica Odbora za dobrovoljno vatrogastvo Međunarodne zajednice vatrogasnih i spasilačkih službi (CTIF-a). Na sjednici su bili nazočni predstavnici Austrije, Francuske, Litve, Njemačke, Rusije, Slovenije, Švedske, Švicarske i Hrvatske. Hrvatsku vatrogasnu zajednicu su predstavljali predsjednik HVZ-a Ante Sanader, načelnik HVZ-a Željko Popović i tajnik OTS-a Mario Starčević.
Svoja izlaganja s prethodne sjednice u Salzburgu dopunili su predstavnici iz Litve, Rusije, Njemačke i Švicarske:
Litva
U Litvi operativnu vatrogasnu djelatnost trenutno provodi oko 2.500 profesionalnih vatrogasaca. Od 2011. godine u pripremi je Zakon o dobrovoljnom vatrogastvu. Trenutno dobrovoljna vatrogasna društva imaju samo preventivne nadležnosti, a s novim zakonskim prijedlogom se planira da mogu sudjelovati na manje složenim intervencijama u ruralnim područjima.
Rusija
Član DVD-a mora biti osposobljen, osiguran i imati propisanu tjelesnu i duševnu sposobnost. U okviru DVD-a mogu djelovati dobrovoljni klubovi. U Vatrogasnu zajednicu Rusije uključeno je oko 4,5 tisuća operativnih dobrovoljnih vatrogasnih društava, koja pokrivaju oko 13,5 tisuća naselja. Njihov broj je u zadnjoj godini povećan za 535 novih operativnih DVD-a, a koji samostalno gase oko 7 % ukupnih požara u Rusiji. Također na preventivnoj djelatnosti djeluje oko 12,5 tisuća DVD-a. Ministarstvo za zaštitu od katastrofa (EMERCOM) ustrojilo je odjel za integraciju dobrovoljnog vatrogastva, koji koordinira financiranje dobrovoljnih vatrogasnih zapovjednika i vozača vatrogasnih vozila, u čijem okviru djeluje i znanstveni institut za zaštitu od požara.
Njemačka
U Njemačkoj je zaštita od požara u nadležnosti pokrajina. Kako je u razdoblju od 1990. do 2011. godine uočeno smanjenje članstva za preko 10 % (1990.-1,179 milijuna, 2011. 1,023 milijuna članova), pokrenut je projekt analize postojećeg stanja, za koji je izdvojeno 5 milijuna EUR-a. Kao fokusi analize ocijenjeni su integracija žena i migranata u DVD-ove, rad s mladima i zadržavanje starijeg članstva (uočeni problemi izlaska nakon 45. godine starosti). Pilot-projekti će se provoditi i analizirati do 2016. godine, kada će se rezultati ntegrirati u novi Zakon o zaštiti od požara. Naglasak se daje na pozitvnom pristupu (ne u smislu- „što će biti kada nas nema dovoljno“, nego „dobro je biti naš član“), izjednačavanju temeljnog osposobljavanja dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasaca za više zapovijedne razine, ukidanje starosnih granica i smanjenje nepotrebnih sigurnosnih prepreka. Projekti se mogu pročitati na web-stranici www.feuerwehrehrensache.nrw.de.
Spontana pomoć građana (spontanih pomagača) se pojavila kod velikih nesreća i katastrofa. Ocijenjeno je, da su to većinom regionalni događaji, na kojima se spontane pomagače treba uključiti, integrirati i dati odgovarajuće mjesto u sustavu stožernog zapovijedanja. Problemi se ovdje pojavljuju i kod osiguranja od nesreća, te se razmatra opravdanost već unaprijed pripremljenih baza podataka takvih osoba i institucija koje se uključuju dobrovoljno u pružanje pomoći kod katastrofa.
Švicarska
Vatrogasna zajednica Švicarske je od 1990. godine pokrenula svjesno smanjenje broja dobrovoljnih vatrogasaca. U tom pogledu su pojačani standardi osposobljavanja, tehničke opremljenosti, te je promijenjena ukupna organizacijska struktura. Tako je broj članova od 200.000 (1990.) smanjen za više od 50 %, te sada broji oko 98.000 dobrovoljnih vatrogasaca-članova vatrogasne milicije. Vatrogasnoj miliciji sada općina i kanton određuju ustroj i djelovanje. Predlažu, da prije nego se na europskoj razini počnu donositi direktive i smjernice, da treba dati jasnu definiciju dobrovoljnog vatrogasca. U Švicarskoj zmeđu 20. i 45. godine postoji obveza služenja u nekoj od milicija, a istupiti se može iz privatnih i zdravstvenih razloga. Ukoliko osoba više nije član, obvezna je plaćati veće poreze. Ako dobrovoljni vatrogasac prima naknade iznad određenog iznosa (npr. trenutno više od 7.300 CHF/godinu), također postoji obveza plaćanja socijalnog osiguranja (plaćanje svih doprinosa).
Nakon izlaganja donesene su sljedeće definicije u vatrogastvu:
Definicija dobrovoljnog vatrogasca
Dobrovoljni vatrogasac se slobodnom voljom prihvaća i odriče članstva u bilo kojem trenutku (osim za vrijeme intervencije), ima temeljnu vatrogasnu obuku te nema redoviti i trajni radni odnos u vatrogastvu, s kojima se može trajno uzdržavati.
Vatrogasna djelatnost
Vatrogasna djelatnost (je jednaka za dobrovoljne i profesionalne vatrogasce) je provedba preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara, pružanje tehničke pomoći i spašavan u cilju zaštite ljudi, životinja, materijalniih dobara i okoliša kod nesreća i katastrofa, a obuhvaća i mogućnost pružanja hitne pomoći (ambulance).
Dobrovoljno vatrogasno društvo
Dobrovoljna vatrogasna društva bila su važan segment u spajanju naroda i prekogranične ispomoći i suradnje, rada s mladeži i njihove socijalizacije, sporazumijevanja između generacija, stjecanja izvanškolskih vještina i ostvarenje prava građana na aktivnom sudjelovanju u sigurnosnom sustavu. Dobrovoljno vatrogasno društvo treba biti uključeno u postojeći sustav vatrogasnih organizacija i vatrogasnu subordinaciju. Dobrovoljna vatrogasna društva preuzimaju zadaće ostvarenja javnog interesa. Vatrogasne postrojbe predstavljaju i važan gospodarski čimbenik gospodarske aktivnosti i segment su ukupne društvene djelatnosti, s tim da opremljenost dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasnih postrojbi treba biti jednaka obzirom na njihove zadatke.
Sljedeća sjednica održat će se u Švicarskoj.