U utorak 29. listopada 2019. godine u prostorijama Vatrogasne škole u Zagrebu, održan je radni prošireni sastanak članova Zapovjedništva RH čija tema su bili rezultati požarne sezone 2019.
Sastanak je otvorio glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković kratkim pregledom u kojem je istaknuo sve ključne aspekte ove požarne sezone. Posebno se osvrnuo na operativni rad kojeg je ocijenio izuzetno uspješnim. Takva ocjena ostvarena je kroz sve kvalitetniju međuresornu suradnju te vrlo tečan protok informacija između lokalne, županijske i državne razine. Plod takve višerazinske harmonizacije djelovanja jest i vrlo zadovoljavajuća dislokacija vatrogasaca koja se očituje pri intervencijama kod većih požara. Sama intervencija koja je ocijenjena najtežom bila je ona u Južnoj Dubravi u Šibensko-kninskoj županiji. Pri tom požaru, opožarena površina iznosila je više od 900 ha, a sama šteta procijenjena je na preko 14 milijuna kuna.
Nastavno na međuresornu suradnju, posebno uspješnom pokazuje se suradnja sa Ministarstvom obrane Republike Hrvatske. Glavni vatrogasni zapovjednik, govoreći o tom segmentu u ovoj požarnoj sezoni naveo je vrlo uspješnu međuresornu vježbu SIGRUNOST koja je održana u svibnju ove godine, dva posjeta ministra obrane i potpredsjednika vlade RH Damira Krstičevića Operativnom vatrogasnom zapovjedništvu u Divuljama te suradnju u ispunjavanju obveza iz mehanizma RescEU.
Pozitivnom trendu suradnje može se pripisati i prijedlog za unaprjeđenje zajedničkog djelovanja vatrogasnih snaga i snaga civilne zaštite što je od izuzetne važnosti s obzirom na raniju lošiju raspodjelu zadataka namijenjenih civilnoj zaštiti te slabiju koordinaciju pri operativnom aspektu.
Još jedan dio rada vatrogastva koji je u uzlaznoj putanji Tucaković je pronašao u zadaći izvještavanja o požarima. Rekao je kako napokon novinari ne izvještavaju vatrogasce o požarima nego obratno što se također može pripisati izvrsnom protoku informacija unutar sustava vatrogastva koje ništa ne prepušta slučaju.
Nakon ovog sažetka požarne sezone slijedila je analiza Tomislava Kozarića i Državnog hidrometeorološkog zavoda pod nazivom ’’Analiza meteorološke požarne ugroženosti 2019’’.
Kozarić je istaknuo kako je ova požarna sezona gledana kroz prizmu klase opasnosti te sezonske žestine bila normalna. Načelno prosječnu požarnu sezonu obilježio je suši lipanj popraćen kišovitijim srpnjem te temperaturno i oborinski prosječnim kolovozom. Dakako ove vrijednosti najviše su bile na području juga i unutrašnjosti Dalmacije.
U izlaganju ove analize Kozarić se osvrnuo i na sve važnije pitanje klimatskih promjena i svega što nam one donose. Pričajući o tome istaknuo je kako sezonske žestine svake godine rastu što je otegotna okolnost za vatrogastvo. Vezano za vjetrovne prilike napomenuo je kako dolazi do promjene u smjeru zbog kojih sve učestaliji vjetrovi postaju bura, burin i maestral. Također, dolazi do smanjenja maksimalnih dnevnih brzina vjetrova. Još jedna zanimljiva informacija je tendencija sve suših i toplijih zima koje imaju otežavajući učinak na požarnu sezonu koja nakon toga slijedi.