Dopis poslan ministru unutarnjih poslova vezan uz problematiku vatrogastva
Klasa: 900-01/12-01/03
Ur. broj: 363-01/01-12-36
Zagreb, 23. svibnja 2012.
Ministarstvo unutarnjih poslova
n/r ministra g. Ranka Ostojića
Predmet: Problematika vatrogastva
Poštovani ministre,
sukladno zaključcima sa sastanka održanog 15. svibnja 2012. u Ministarstvu unutarnjih poslova, dostavljam Vam prijedloge u svezi mogućih rješenja triju problema koje smo raspravili na navedenom sastanku, i to:
Moguće izmjene i dopune Zakona o vatrogastvu
Stajališta Hrvatske vatrogasne zajednice u pogledu mogućih izmjena i dopuna Zakona o vatrogastvu usuglašena su na sjednicama Operativno-tehničkog stožera i Predsjedništva HVZ i to tijekom rasprava prilikom donošenja zadnjih izmjena i dopuna Zakona o vatrogastvu u prvoj polovici 2010. godine.
Hrvatska vatrogasna zajednica već niz godina predlaže rješavanje dvaju strateških pitanja, i to:
Smatramo najlogičnijim i najdjelotvornijim rješenjem da se Zakonom o vatrogastvu Hrvatsku vatrogasnu zajednicu utvrdi kao nadležno tijelo za poslove vatrogastva s javnim ovlastima. To nije ništa novo niti neuobičajeno. Naime, Hrvatska vatrogasna zajednica je od svog osnutka (1876. godine) pa sve do centralizacije vatrogastva (1993. godine) bila nadležna i jedina institucija za vatrogastvo na državnoj razini.
Važnije od toga je činjenica da su vatrogasne zajednice općina, gradova i županija (članice Hrvatske vatrogasne zajednice) po važećem zakonu jedine nadležne institucije za provedbu vatrogasne djelatnosti na lokalnoj i područnoj razini dok su na državnoj razini nadležnosti po pitanju vatrogastva razdvojene između Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Hrvatske vatrogasne zajednice. Zbog te činjenice već niz godina usporeno ili nikako rješavamo važna pitanja za vatrogastvo, kao što je donošenje pravilnika, ravnomjerno financiranje vatrogastva, usvajanje modela zaštite od požara priobalja tijekom ljetnih mjeseci, uključivanje broja 193, ili ranijih godina neuvažavanje prijedloga Hrvatske vatrogasne zajednice prilikom definiranja Programa nabavke 210 vatrogasnih vozila.
Državna uprava za zaštitu i spašavanje utvrđena je Zakonom za zaštitu i spašavanje kao središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove vatrogastva. S druge strane u Hrvatsku vatrogasnu zajednicu su, temeljem Zakona o vatrogastvu, udruženi svi vatrogasni subjekti (1835 dobrovoljnih vatrogasnih društava, 56 dobrovoljnih vatrogasnih društava u gospodarstvu, 65 javnih vatrogasnih postrojbi i 34 profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu) u kojima djeluje 55.511 operativnih dobrovoljnih vatrogasaca, 2.344 profesionalna vatrogasca, 1.694 vatrogasca u dobrovoljnim vatrogasnim društvima u gospodarstvu i 784 profesionalna vatrogasca u gospodarstvu.
U pogledu provedbe vatrogasne djelatnosti profesionalne vatrogasne postrojbe su tijekom 2011. godine intervenirale 21.041 puta a dobrovoljne 19.894. Isto je važno napomenuti da su tijekom 2011. godine u provedbi Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku sudjelovala 9.603 profesionalna i dobrovoljna vatrogasca (lokalni, sezonci, dislokacije) i 74 pripadnika državnih intervencijskih postrojbi iz DUZS.
Navedeni podaci nedvojbeno govore da u najvećoj, skoro stopostotnoj, mjeri vatrogasnu djelatnost provode vatrogasne postrojbe koje su u sustavu Hrvatske vatrogasne zajednice. Tim sustavom do županijske razine upravljaju i zapovijedaju gradski/općinski i županijski vatrogasni zapovjednici (oni su u sustavu HVZ), dok je na državnoj razini zapovijedanje unutar Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Uz već spomenutu paralelnu nadležnost Hrvatske vatrogasne zajednice i Državne uprave za zaštitu i spašavanje to je također jedna značajna nelogičnost vatrogasnog sustava.
Hrvatska vatrogasna zajednica je nadležna za predlaganje provedbenih propisa iz Zakona o vatrogastvu, osposobljavanje dobrovoljnih vatrogasaca, članica je međunarodne vatrogasne organizacije, te provodi i zajedno s vatrogasnim zajednicama županija koordinira niz drugih aktivnosti (rad s mladeži, izdavanje stručne literature, promidžba, vatrogasna natjecanja, organizacija stručnih skupova i seminara,...).
Predsjednici i zapovjednici vatrogasnih zajednica županija/Grada Zagreba su članovi Predsjedništva i Operativno-tehničkog stožera Hrvatske vatrogasne zajednice, tijela na kojima se donose odluke za rješavanje važnih pitanja za vatrogastvo Republike Hrvatske. Neka važna pitanja (već navedena u tekstu) nismo riješili jer, u pravilu, prijedlozi Hrvatske vatrogasne zajednice nisu bili prihvaćeni od strane nadležnih državnih tijela za vatrogastvo.
Da i nadalje ne bi usporavali razvoj vatrogastva i da se ne bi donosile odluke koje često ne korespondiraju s velikom većinom vatrogasnog sustava, Hrvatsku vatrogasnu zajednicu treba zakonom utvrditi kao nadležno tijelo za vatrogastvo na državnoj razini te uz to propisati i nadležnosti vatrogasnih zajednica na lokalnoj i područnoj razini. Slijedom toga utvrditi i sustav zapovijedanja unutar vatrogasne organizacije, te zapovjednicima propisati odgovornosti i potrebne nadležnosti za nesmetanu provedbu vatrogasne djelatnosti na lokalnoj, područnoj i državnoj razini.
Takova vatrogasna organizacija bila bi odgovorna lokalnoj, područnoj i državnoj vlasti za provedbu vatrogasne djelatnosti, a u slučajevima predviđenim Zakonom o zaštiti i spašavanju, vatrogasne postrojbe i vatrogasna zapovjedništva (lokalna, područna i državna) uključivala bi se u provedbu mjera zaštite i spašavanja.
Protivnici ovakvog modela ističu da Hrvatska vatrogasna zajednica, kao udruga, ne može preuzeti javne ovlasti. Hrvatski auto-klub je primjer da se to može, a statistički podaci govore da su udruge (dobrovoljna vatrogasna društva) intervenirale u 2011. godini 19.894 puta. Dakle, ukoliko udruge (dobrovoljna vatrogasna društva) mogu provoditi, Zakonom o vatrogastvu propisanu, vatrogasnu djelatnost (gašenje požara, spašavanje ljudi i imovine,...) bilo bi logično, prirodno i djelotvornije da se toj organizaciji (Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici) u koju su te udruge učlanjene daju nadležnosti u pogledu upravljanja i zapovijedanja s vatrogasnim sustavom.
Što se tiče financiranja vatrogastva iz državnog proračuna na temelju Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i članka 58.a Zakona o vatrogastvu smatramo da je jedino ispravno rješenje da se izdvajanje 1,3% poreza na dohodak za decentralizirane funkcije proširi na sve jedinice lokalne samouprave. Također i financiranje na temelju Odluke o minimalnim financijskim standardima treba obuhvatiti sve jedinice lokalne samouprave, a sredstva treba raspoređivati sukladno mjerljivim kriterijima (broj stanovnika, površina,.) uz uvažavanje ratom stradalih područja i područja od posebne državne skrbi.
Sadašnji model djeluje destimulirajuće na čelnike lokalne samouprave za iznalaženjem najpovoljnijih rješenje u pogledu ustrojavanja vatrogasne službe, te se odlučuju na modele temeljem kojih mogu uprihoditi sredstva iz državnog proračuna.
Zaključno, mala digresija. Vjerojatno nema slučaja da jedna služba (u ovome slučaju vatrogasna) ima operativne snage u jednoj instituciji, a zapovijedanje djelomično u toj instituciji a djelomično u državnom tijelu, upravljanje i nadležnosti za tu djelatnost u državnom tijelu dok su odgovornosti za provedbu (financiranje) u lokalnoj samoupravi, a obvezu financiranja djelomično preuzima država. Već više puta je postavljeno pitanje kako bi to izgledalo u slučaju vojske ili policije.
Donošenje pravilnika iz Zakona o vatrogastvu
Hrvatska vatrogasna zajednica je prve prijedloge pravilnika dostavila ovome ministarstvu 22. prosinca 2009. godine.
Tijekom proteklog razdoblja dostavljeni su:
Od dostavljenih prijedloga donijeti su samo pravilnici pod rednim brojem 1. i 2. Nažalost Pravilnik o zaštitnoj i drugoj osobnoj opremi pripadnika vatrogasnih postrojbi inspektori DUZS (u nekim županijama) koriste za utvrđivanje minimuma tehničke opremljenosti vatrogasnih postrojbi (posebice onih dobrovoljnih) iako pravilnik niti u naslovu niti u jednoj odredbi ne govori o minimumu nego o tehničkim zahtjevima. Smatramo to nebuloznim jer bi na temelju odredaba navedenog pravilnika inspektor mogao tražiti da sve vatrogasne postrojbe središnjih DVD-a posjeduju primjerice ronilačka odjela ili odjeću za zaštitu od kontaminacije ili odjeću za zaštitu od kemikalija.
Tomu je tako jer si inspektori daju za pravo tumačenja pravilnika i zato jer nije donijet pravilnik pod rednim brojem 6. (Pravilnik o minimumu tehničke opreme i sredstava koje moraju posjedovati vatrogasne postrojbe). Prijedlog tog pravilnika propisuje stvarni minimum potrebne opreme za jedno područje odgovornosti, dok bi se sva dodatna potrebna oprema propisivala Planom zaštite od požara na način da se uvažava specifičnosti područja na kojemu odgovornost ima pojedina vatrogasna postrojba.
Uz nužnost donošenja sviju pravilnika posebno izdvajamo Pravilnik o mjerilima za ustroj, razvrstavanje i način djelovanja vatrogasnih postrojbi na temelju kojeg bi vatrogasne zajednice općina, gradova i županija mogle davati mišljenje na procjene ugroženosti od požara (obveza iz članka 13. stavka 3. Zakona o zaštiti od požara).
Predlažemo da se pravilnici predlažu i donose na način kako to uređuje Zakon o vatrogastvu. Dakle da ih predlaže Hrvatska vatrogasna zajednica a donosi ministar unutarnjih poslova bez posredništva nekih radnih grupa.
Napominjemo da su svi prijedlozi pravilnika prošli široku raspravu na nadležnim tijelima Hrvatske vatrogasne zajednice koja sačinjavaju predsjednici i zapovjednici vatrogasnih zajednica županija. Neke važnije pravilnike (broj 6. i 7.) raspravili smo i na seminarima, te je na kraju sačinjena simulacija u tri županije.
Provedba stručnog ispita za vatrogasce s posebnim ovlastima i odgovornostima
Hrvatska vatrogasna zajednica je ovo ministarstvo izvijestila o problematici polaganja stručnog ispita za vatrogasce s posebnim ovlastima i odgovornostima još 23. ožujka 2011. godine gdje smo ministra izvijestiti o stanju u dobrovoljnom vatrogastvu nakon zadnje izmjene Zakona o vatrogastvu (NN 80/2010).
Tom izmjenom Zakona proširena je obveza polaganja stručnog ispita na sve zapovjednike vatrogasnih postrojbi središnjih dobrovoljnih vatrogasnih društava i njihove zamjenike, te na zapovjednike i zamjenike zapovjednika vatrogasnih zajednica općina i gradova, bez obzira da li te poslove obavljaju dobrovoljno ili profesionalno.
Prema našoj procjeni ovom novom obvezom dodatno je obuhvaćeno oko 1500 osoba. Pođemo li od činjenice da su troškovi ovog ispita 1.083,00 kune po kandidatu (uplaćuju se Ministarstvu unutarnjih poslova), dolazimo do iznosa od preko 1,6 milijuna kuna. Ako dodamo troškove pripreme za ispit, troškove puta i boravka u Zagrebu, iznos se udvostručuje. Većina kandidata ispit ne prođe iz prvog pokušaja, a popravni ispiti se dodatno naplaćuju.
Zbog toga je Hrvatska vatrogasna zajednica, nakon upita ministra, dopisom od 19. listopada 2011. predložila smanjenje cijene ispita ili da se ispiti sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske sa126. sjednice od 5. svibnja 2011. provode besplatno.
Bez obzira na negativan odgovor Ministarstva unutarnjih poslova (dopis broj: 511-01-152-15125/3-2012. od 24. travnja 2012.) u pogledu sastava ispitnih komisija gdje se iznosi mišljenje da ukoliko bi predstavnici Hrvatske vatrogasne zajednice i drugih vatrogasnih zajednica i vatrogasnih postrojbi bili u ispitnim komisijama da bi došlo do sukoba interesa smatramo da bi na taj način postigli dva učinka. Prvo, racionalnost jer bi troškove ispita mogli smanjiti na oko 20% sadašnje cijene (znatno manji honorari ispitne komisije, znatno manji troškovi prijevoza,..) i drugo, provedba ispita bila bi svrhovitija jer bi ispitivači bile osobe koje se dnevno bave problematikom iz sadržaja ispita i izravno su zainteresirani da im podređeni zapovjednici imaju čim bolja znanja. Dakle nama tu nikakvog „sukoba interesa“ nego stvarnog interesa da se olakša financijska obveza dobrovoljnim vatrogasnim društvima, te da se provedba ispita unaprijedi.
U ime vatrogasnih zapovjednika koji dobrovoljno obavljaju te poslove i u ime vatrogasnih zajednica koje, u pravilu, nemaju dostatna financijska sredstva za redovno djelovanje molimo da službe Vašeg ministarstva još jedanput razmotre navedenu problematiku i iznađu rješenja za provedu naših prijedloga koji idu u pravcu racionalizacije i djelotvornosti.
Gospodine ministre molimo Vas da razmotrite sva tri prijedloga te nas izvijestite o mogućnosti rješavanja istih.
S poštovanjem,
Načelnik
Željko Popović
Dostaviti:
 |
Originalni dopis |