Na današnji dan 1838. godine u Ivanić Gradu rođen je Gjuro Stjepan Deželić.
Tko ti reče, da se rodoljubom smatra, a nije član vatrogasnog družtva svoje obćine, tomu ne vjeruj
Riječi su to Gjure Stjepana Deželića, oca hrvatskog vatrogastva, rođenog na današnji dan 1838. u Ivanić Gradu. Nakon osnovnoškolskog školovanja u rodnom gradu, 1850. dolazi u Zagreb, gdje pohađa gimnaziju, a potom 1856. stupa u Nadbiskupsko sjemenište s ciljem zaređenja za svećenika. Još u gimnazijskim danima počinje s novinarskim i prevoditeljskim radom, pisanjem pjesama i političkim djelovanjem, u kojem je vidljivo Deželićevo domoljublje i borba za boljitak hrvatskog naroda. Studij bogoslovije prekida 1862., te je zaposlen u uredništvu „Narodnih novina“. Istaknuo se i kao urednik časopisa „Dragoljub“ i „Vijenac“ te autor nekoliko zbirki pjesama i romana.
Karijeru gradskog službenika u Zagrebu počinje 1869., gdje će u konačnici obnašati dužnost i gradskog senatora. Veliku ulogu je imao prilikom organiziranja pomoći stradalima i organiziranja obnove grada nakon razornog potresa 1880. godine. Sudjelovao je u osnutku Croatia osiguranja, Društva za zaštitu životinja, Društva hrvatskih književnika te niza drugih društvenih organizacija. Zbog niza zasluga, organizirana je u kolovozu 1906. proslava 50. obljetnice Deželićevog javnog djelovanja i književnog rada.
Gjuro Stjepan Deželić je preminuo 28. listopada 1907. godine u Zagrebu, a pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.
Otac hrvatskog vatrogastva
Zahvaljujući naprednim pogledima, Deželić prepoznaje važnost moderno organizirane vatrogasne službe za boljitak građana Zagreba, ali i cijelog društva. Aktivno sudjeluje u osnutku Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Zagrebu 1870. godine, gdje preuzima dužnost nadvojvode nakon smrti Pavla Hatza 1872. Brzo prihvaća ideju proisteklu iz Varaždina o osnutku krovne vatrogasne organizacije, te postaje prvi predsjednik Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice, osnovane 1876. godine. Na ovoj dužnosti ostaje do smrti.
Autor je „Obučevnika za dobrovoljne vatrogasce“, tiskanog 1882. godine, prve stručne vatrogasne knjige na hrvatskom jeziku. Pokreće časopis „Vatrogasni vjesnik“ 1896. godine, kao sredstvo kojim se rad vatrogasaca predstavlja široj javnosti. Organizator je prvog strukovnog vatrogasnog tečaja održanog 1891. u Zagrebu. Plodonosnu suradnju ostvaruje s nizom vatrogasnih dužnosnika, prvenstveno s Mirkom Kolarićem. U svom djelovanju nastoji poboljšati status vatrogasaca u društvu, prvenstveno kroz inzistiranje na donošenju vatrogasnog zakona.
Za života je proglašen „ocem hrvatskog vatrogastva“ te prvim „začasnim članom“ Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice. Na velikoj svečanosti povodom obilježavanja 60. obljetnice Vatrogasne zajednice Savske Banovine, koja je održana u kolovozu 1937. u Zagrebu, otkriven je spomenik Gjuri Stjepanu Deželiću. Najveće nagrada za životno djelo u hrvatskom vatrogastvu nosi njegovo ime – Povelja i plaketa s likom Gjure Stjepana Deželića.
Plodonosan rad Gjure Stjepana Deželića na unapređenju života u Zagrebu i Hrvatskoj svrstao ga je među najveće hrvatske velikane. Struktura koju je zajedno sa suradnicima izgradio temelj je modernog hrvatskog vatrogastva.
Pisane vijesti |
Obljetnice
