U petak, 21. rujna 2018. godine održana je 2. sjednica Nacionalnog odbora za preventivnu zaštitu i gašenje požara u Zagrebu
Izdvajamo najvažnije zaključke sa sjednice:
Prijedlog Sporazuma o razumijevanju Ministarstva unutarnjih poslova Republike Albanije i Nacionalnog odbora za preventivnu zaštitu i gašenje požara
Po uzoru na sporazum s Vatrogasnom zajednicom Mađarske, a na inicijativu albanskog vatrogasnog zapovjedništva, Nacionalni odbor za preventivnu zaštitu i gašenje požara podržava potpisivanje sporazuma o suradnji s albanskim Ministarstvom unutarnjih poslova-vatrogasnim zapovjedništvom. Sporazum ima za cilj unaprijediti suradnju između vatrogasnih organizacija u području razmjene znanja, zajedničkog organiziranja i uzajamnog pozivanja na sudjelovanje u aktivnostima obrazovanja i osposobljavanja, vatrogasnim vježbama, natjecanjima, zajedničko kandidiranje na EU-projekte, te koordinacije mišljenja i inicijativa unutar Međunarodnog tehničkog odbora za preventivnu zaštitu i gašenje požara (CTIF) i, ako je moguće, zajedničkog zauzimanja stavova.
Program Trija
Vlada Republike Hrvatske utvrđuje u okviru Programa Trija, koji pripremaju Rumunjska, Finska i Hrvatska, osnovne prioritetne mjere, aktivnosti te područja djelovanja koje će predlagati i promicati u okviru pripreme osamnaestomjesečnog programa Vijeća Europske unije za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2020. godine (dalje u tekstu: Program Trija).
Hrvatska vatrogasna zajednica uz punu potporu Međunarodne zajednice vatrogasnih i spasilačkih službi (CTIF) predlaže, da se u Program Trija, a u okviru napora za očuvanje i smanjenja negativnih učinaka na okoliš, uvrsti tema: „Očuvanje okoliša kroz jačanje (vatrogasnih) resursa za globalno upravljanje katastrofama, posebno u pogledu prevencije, gašenja i sanacije požara raslinja vezanih uz fenomen globalnog zatopljenja“.
Razlog ove inicijative su rastuće ugroze i štete od požara raslinja u Republici Hrvatskoj, mediteranskim zemljama, ali i sve većem broju europskih zemalja. Sagledavajući 30-godišnje požarne statistike, broj požara raslinja se na području Republike Hrvatske udeseterostručio, što ovo pitanje svrstava u jedno od ključnih sigurnosnih, ali i gospodarskih pitanja Republike Hrvatske. Samo na području Dalmacije tijekom 2017. godine opožareno je preko 85.000 ha, što obzirom na površinu dalmatinskih županija ovo područje svrstava u jedno od najugroženijih područja svijeta.
Već niz godina problematika zaštite od požara raslinja nedovoljno je prepoznata u okvirima mehanizma Civilne zaštite Europske Unije. Ako se o ovoj problematici i raspravlja, to je najčešće iz perspektive parcijalnog razmatranja problematike zračnih vatrogasnih snaga, bez sagledavanja ukupne problematike prevencije, kurative i sanacije požara raslinja.
S jedne strane su vatrogasni resursi temeljna snaga za suprotstavljanje rastućim ugrozama uzrokovanih globalnim zatopljenjem i drugim negativnim tendencijama (požari raslinja, poplave, suše...), a s druge strane vatrogasna problematika kao takva nije dovoljno prepoznata na razini Europske Unije.
Stoga Hrvatska vatrogasna zajednica uz potporu Međunarodne zajednice vatrogasnih i spasilačkih službi (CTIF) predlaže, da se nakon detaljne analize stanja utvrde mehanizmi i procesi koji će doprinijeti poboljšanju stanja u ovom području na razini Europske Unije.
Mario Starčević