Danas je u Vinkovcima otvorena konferencija „Civilna zaštita i sigurnost gradova“ koja je u središte postavila pitanje je li sustav civilne zaštite spreman odgovoriti na krizne situacije, a kojih posljednjih nekoliko godina ne nedostaje: od pandemije, potresa do poplava i požara.
U uvodnome dijelu predsjednik Platforme hrvatskih županija i gradova za smanjenja rizika od katastrofa Marijan Vundać je kazao kako su prirodne nepogode pokazatelj koliko je važan sustav civilne zaštite, ali je i istaknuo kako prostora za poboljšanje svakako ima što je pokazao i potres na Banovini. I Josip Romić, zamjenik gradonačelnika Grada Vinkovaca, istaknuo je kako žurne službe igraju značajnu ulogu u sigurnosti građana, pa tako i u Vinkovcima, te istaknuo odličan rad HMP-a, Javne vatrogasne postrojbe Vinkovaca te HGSS-a ispostave Vinkovci. U uvodnome dijelu konferencije komentirao se i prijedlog novog Zakona o civilnoj zaštiti s obzirom da je dosadašnja praksa pokazala brojne manjakvosti postojećeg zakona.
U panel raspravi “Civilna zaštita i upravljanje krizama (potresi, poplave, požari)” sudjelovali su Krešimir Kuk iz Seizmološke službe RH, Dragutin Repinc iz Ministarstva hrvatskih branitelja, Josip Granić, pročelnik HGSS-a, Davor Spevec iz Ravnateljstva civilne zaštite, Pavo Medved iz Vukovarsko-srijemske županije te Siniša Petkoviček iz Hrvatske vatrogasne zajednice.
Osim u saniranju nedavnog potresa u Zagrebu, a potom na Banovini, Petkoviček je podsjetio kako su vatrogasci dali veliki obol i tijekom poplava u županjskoj Posavini.Također je naglasio i kako su neke stvari naučene iz jednog događaja kao što je bio zagrebački potres, a kada je desetak županijskih vatrogasnih zajednica odmah angažirano kao pomoć kolegama, primjenjivane i kod sisačkog potresa gdje su vatrogascima stigli u ispomoć kolege iz cijele RH. “Brojčano govoreći, u samo 24 sati angažirano je oko 800 vatrogasaca iz 15 županija što najbolje govori o dobroj reakciji vatrogasaca”, podsjetio je Petkoviček. Također je naglasio i kako je tu pomoglo i iskustvo u gašenju ljetnih požara putem Državnog plana angažiranja koji je prilagođen za reagiranje tijekom potresa. Ustrojeno je Vatrogasno zapovjedništvo, pristupilo se zoniranju, raspoređene su snage, vodile su se evidnecije, javnost se svakodnevno obaviještavala o aktivnostima vatrogasaca.
U tom dijelu se osvrnuo i na modernizaciju vatrogastvog sustava na čemu se aktivno radi posljednjih godina:od obnove vozila, uvođenja videonadzora do implementacije informatizacije u vatrogastvo. “Rezultati toga se definitivno vide i u požarnoj sezoni s obzirom na to da je smanjeno vrijeme reagiranja, većina požara je sanirana u prva 4 sata, a najveći dio požara ostane u okvirima 1 do 5 hektara opožarene površine. Kada to usporedimo s posljedicama požara koje vidimo u susjednim mediteranskim zemljama, svojim rezultatima možemo biti izuzetno zadovoljni”, kazao je Petkoviček.
Podsjetio je i na važnost prevencije u sprečavanju nastanka požara zbog čega Hrvatska vatrogasna zajednica konstantno ulaže velik napor u educiranje javnosti putem radijskih i TV spotova, raznih emisija, ali i letaka, brošura te jumbo plakata, a sve s ciljem da informacija dođe do što većeg broja građana.
Na navedenoj konferenciji sudjeluje više od 100 stručnjaka iz područja civilne zaštite, a iz Hrvatske vatrogasne zajednice konferenciji su prisustvovali i Ivan Kovačević, zapovjednik Splitsko-dalmatinske županije, Krešo Jelić, zapovjednik Vukovarsko-srijemske županije, Mario Mikas, zapovjednik JVP Grada Splita te Miroslav Golub, zapovjednik JVP Grada Siska.
Pisane vijesti
