Sa sve većim brojem šumskih požara, poplava, zagađenja mora, tsunamija, pandemija, eksplozija, nuklearnih nesreća, prirodnih ili ljudskim djelovanjem uzrokovanih nesreća i katastrofa, potrebno je veće razumijevanje i suradnja za jačanje upravljanja rizikom od nesreća. U tom pogledu je angažman dobrovoljaca ključni faktor u mnogim zemljama.
Slijedom predloženih preporuka sa trećeg sastanka generalnih ravnatelja Civilne zaštite Unije za Mediteran (The Union for the Mediterranean– UfM), međuvladine institucije koja okuplja 42 zemlje za promociju dijaloga i suradnju u Euro-mediteranskoj regiji (https://ufmsecretariat.org/), održane su 19. i 20. listopada 2020. dvije video-radionice na teme „Dobrovoljci u Civilnoj zaštiti“ i „Angažman građana u upravljanju rizicima od nesreća“. Te su radionice UfM-a organizirane od strane Europske komisije, Generalne direkcije za europsku civilnu zaštitu i operacije humanitarne pomoći (DG ECHO), područja pripravnost i prevencija (DG ECHO B) i upravljanje u izvanrednim situacijama (DG ECHO A). Radionice su okupile oko 100 sudionika iz zemalja partnera UfM-a za civilnu zaštitu, kao i druge regionalne partnere i međunarodne organizacije kako bi identificirali zajedničke izazove, strategije, podijelili najbolje prakse, naučene lekcije i utvrdili prioritetne akcije na nacionalnim, subregionalnim i regionalnim razinama, baveći se sustavom i izgradnjom kapaciteta. Hrvatska vatrogasna zajednica sudjelovala je na radionici „ Dobrovoljci u Civilnoj zaštiti“- „Uloga dobrovoljnih vatrogasaca u gašenju i prevenciji šumskih požara“.
Istaknuto je da se nesreće i katastrofe ne zaustavljaju na državnim granicama, iz čega proizlazi potreba za uspostavljanjem sustava koji omogućuje koordiniranu međunarodnu pomoć, što je predmet Mehanizma za Civilnu zaštitu Europske Unije (EU Civil Protection Mechanism). Eksplozija u Bejrutu i pandemija COVID-19 podsjetnici su na potrebu nastavka jačanja mehanizama suradnje kako bi se poboljšala pomoć u izvanrednim situacijama. Istaknuta je važnost jačanja regionalne suradnje i promicanje sudjelovanja UfM u operacijama za poboljšanje zdravlja i dobrobiti građana, s naglaskom da je dobrovoljni rad od neprocjenjive važnosti u tom pogledu.
Prva radionica usredotočila se na ulogu dobrovoljaca kao ključnog čimbenika za jačanje djelovanja javnih hitnih službi. Stručnjaci su spomenuli važnost bliske koordinacije između vlade, znanstvenog i privatnog sektora kao rješenja za upravljanje katastrofama na nacionalnoj razini. Treba ojačati suradnju u regiji kako bi se moglo koordinirano odgovoriti u mediteranskom bazenu. Glavni naglasci diskusije bili su: potreba za jačanjem lokalnih mreža žurnih službi; bolji / novi komunikacijski alati i podizanje svijesti, uključujući žene i ranjive skupine; uspostava operativnog i pravnog okvira za upravljanje rizicima od nesreća (disaster risk management/DRM), uključujući onečišćenje mora; poboljšanje usavršavanja, opremanje i nove tehnologije za dobrovoljce; uključivanje u školske programe svijesti o riziku i ulozi dobrovoljaca u upravljanju nesrećama; razvijanje mehanizama za osiguranje resursa za zadržavanje osposobljenih dobrovoljaca; izvođenje zajedničkih vježbi i međuregionalni projekti; dodatno jačanje dobrovoljne mreže.
Druga radionica usredotočila se na važnost komunikacije kao ključnog alata za uključivanje i pripremu građana za hitne intervencije i izgradnju otpornih društava. Naglašena je važnost izgradnje povjerenja građana u lokalne samouprave. Glavne točke konvergencije bile su na identificiranju i razvoju metodologija temeljenih na akcijama koje uključuju sve sektore društva, uključujući mlade, osobe s invaliditetom i starije osobe. Elementi koji su se pojavili tijekom rasprava bili su: važnost ulaganja u mlade kao ključne za izgradnju otpornih i angažiranih društava; komunikacija kao ključna komponenta upravljanja rizicima od nesreća; diverzifikacija kanala komunikacije kako bi se stanovništvo uključilo ne samo putem društvenih medija; uključivanje mladih od najniže moguće dobi, razvijanje „životnih vještina“; uključivanje lokalnih vlasti i jačanje multisektorske razmjene, uključujući znanstveni sektor; organiziranje zajedničkih vježbi i kampanja podizanja svijesti, uključujući privatni i obrazovni sektor; stvaranje pravnog okvira za korištenje društvenih medija i sprečavanje lažnih vijesti; razvijanje zajedničkih projekata i alata / metodologija atraktivnih za cijelo društvo, posebno za mlade. Kod onečišćenja mora važna je suradnja s obalnim zajednicama i civilnim društvom.
Zaključeno je da je prekogranična, regionalna i međunarodna suradnja i dalje bitna za razmjenu dobre prakse i prepoznavanje zajedničkih izazova. Zaključci dvodnevnih radionica bit će temelj za akcijske planove UfM-a o kojima će se raspravljati u 2021. godini.
Mario Starčević
Pisane vijesti |
EU projekti
